Porodica: siluridi

Stanište: Najveća je autohtona europska slatkovodna riba. Živi u rijekama i jezerima od rijeke Rajne u Njemačkoj, Sjevernog Baltika, Crnog mora i Kaspijskog jezera u Rusiji, do juga Italije i Grčke, te u Velikoj Britaniji gdje je prenešen radi uzgoja i sportskog ribolova krajem 19. st.

Osim u području sliva Dunava i Volge, nalazi ga se u Francuskoj i Španjolskoj, te u južnoj Švedskoj. Može ga se naći i u brojnim ribnjacima, gdje se intenzivno uzgaja.

U Japanu živi vrsta Silurus asotus, u Kini živi Silurus gilberti, a u Indiji Silurus berdmorei. U Eurpi su poznate dvije vrste: Silurus glanis i Silurus aristotels. Izgledom su vrlo slični, a jedina uočljiva razlika je što vrsta glanis na pod-bratku ima 4 brka, a vrsta aristotels samo dva.

Životni prostor i navike: Som je riba dna i dubina, gdje obitava u udubinama ili iza prirodnih zaklona od kamena ili kakvog potopljenog panja u dubokim, mirnim i hladnim vodama muljevitog dna, ali su zapaženi i u rijekama s jakom strujom i brzacima. Tijekom dana leži i skriva se u svom zaklonu ili njegovoj blizini gdje lovi neopreznu ribu, a u potragu za hranom "diže se" u sumrak, kada lovi na svim dubinama ili prilazi obali.

Opis: Pripada porodici Siluridae, koja broji 12 poznatih vrsta. Latinski mu je naziv Silurus glanis, a sinonimi su Silurus silurus, Silurus glanis aralensis, dok je engleski naziv Wels Catfish. Osnovne karakteristike ovih vrsta riba su velika, duguljasta usta i "brkovi". Dva dugačka brka se nalaze iznad gornje čeljusti, a 2 ili 4 na pod-bratku. U gornjoj i donjoj čeljusti imaju redove od stotina sitnih mekanih zubi, koji su ukošeni prema unutra, a služe za hvatanje plijena.
U prednjem dijelu usne šupljine nalaze se dvije ploče koje služe za drobljenje, a po rubu škržnih vijenaca su brojni kratki šiljci koji služe za pridržavanje i okretanje plijena prije gutanja. Glava je plosnata, a tijelo izduženo i bez ljusaka. Leđna peraja je vrlo mala, a analna peraja s donje strane se proteže od polovice tijela. Oči su sitne i zakržljale, a vid vrlo slab.

Glavno osjetilo smješteno je na brkovima, a reagira na vibracije i dodir. Leđa i bokovi su mu crni, a mogu biti prošarani bijelim nepravilnim linijama ili mrljama, dok je trbuh bijel. Zabilježeni su i jače bijeli primjerci prošarani crnim mrljama, pa sve do potpuno bijelih (albino).


Osobine: Vid mu je vrlo slab, ali ima razvijeno osjetilo na mirise i vibracije, koje je smješteno na "brkovima" i po bočnim stranama. Može narasti i do 5m i težine preko 400 kg.

Hranjenje: Hrani se najčešće noću ribama, školjkama, crvima, glistama, pijavicama, žabama, strvinama životinja, a veći somovi napadaju i ptice koje plivaju po površini. U toplijim vodama hrani se intenzivnije i češće, dok u hladnijim svakih nekoliko dana. Najčešće se hrani školjkama i ribom, a veći primjerci jedu strvine, žabe, zmije, štakore, ptice ili sve na što naiđu. U nekim ulovljenim primjer-cima nađeni su i dijelovi ljudskog tijela.

Dosada nije zabilježen nijedan napad na kupače, pa se pretpostavlja da su progutali utopljenike.
Međutim, zabilježeni su napadi na čamce, što se tumači kao obrana teritorija.

Razmnožavanje: Mužjak iza spolnog otvora ima tanak kožnati preklop, dok je kod ženke taj preklop deblji i kraći.
Mrijesti se u proljeće u toplijoj vodi (oko 20ºC). Ženka izbaci od 200-500 000 jajašaca žućkaste ili zelenkaste boje koji se drže u grozdovima u gnijezdo (uleknuće ili isko-panu udubinu u dnu) u plitkoj vodi, a nakon toga mužjak izbaci mliječ.

Mužjak ostaje u blizini tijekom idućih 3-5 dana dok se ne izlegu larve i čuva gnijezdo od grabe-žljivaca, ili ih ako su ostala na suhom prska vodom udarajući repom.

Izležene larve, veličine oko 7 mm hrane se plank-tonom dok ne narastu do veličine kad počinju loviti druge larve i sitne ribice. Raste izrazito brzo i u jednoj godini može doseći prirast težine od 1-1,5 kg. Spolnu zrelost postiže za 4-5 godina

Dužina života: može doživjeti i do 20 godina.

Gastronomska vrijednost: Cijenjen je u sportskom ribolovu, ali i u komercijalnom uzgoju zbog brzor prirasta na težini i ne baš velikih zahtjeva kod uzgoja. Ukusna je i jestiva riba, naročito se cijeni kod pripreme "fiša".


Ribolov

Sezona ribolova: U proljeće, čim voda postane toplija sve do lovostaja i nakon lovostaja do kasne jeseni.

Doba dana: Najbolje grize u sumrak i početkom večeri, te u svitanje, a inače je aktivan noću. Rjeđe ga se može uloviti i po danu. uloviti

Vremenski uvjeti: Po mirnom i toplom vremenu, neposredno pred oluju ili grmljavinu, te nakon prolaska nevremena. Na vodama gdje ima mnogo žaba, kad žabe "pjevaju" i som grize.

Vodostaj i bistroća vode: grize po svakom vodostaju, osobito visokom kad ga se može loviti na samim ušćima rukavaca gdje je voda mirnija. Bistroća vode mu ne znači ništa zbog slabog vida, pa grize po svakoj vodi, oslanjajući se na druga osjetila.

Pogodna mjesta: Grize na dubokim i plitkim mjestima čistog šljunkovitog ili kamenog dna, a kod zemljanog ili muljevitog dna na mjestima bez trave. Na našim ribolovnim terenima som se može loviti u rijeci Kupi i donjim dije-lovima ili oko ušca njenih pritoka; Kupčine, Velike i kanala Kupa-Kupa.

Dubina: Može se loviti na dnu ili na samoj površini.

Primamljivanje:

Mamci: živa i mrtva ribica, riblji repić, žaba, miš, manje ptice, gliste, pijavice, školjke, iznutrice, jabuka, krumpir, loj

Karakteristike griza:

Tehnike ribolova: Loviti se može na više načina, što može ovisiti o mjestu na kojem se lovi, vodostaju i brzini struje, kao i izabranom mamcu i načinu primamljivanja.
Poznati su načini lova: "na grund", "na raub", "na grund-raub", špinanjem, "bućkanjem" i dr.
Svakim od ovih načina može se loviti s obale i iz čamca. Postoje i drugi načini, ali oni nisu dozvoljeni u športskom ribolovu, a jedan od najčešćih koji susrećemo na rijeci Kupi je postavljanje "samica". ( Detaljnije )


Ulovljeni primjerci: Najveći primjerak ulovljen je 1997. u Engleskom jezeru Withy Pool, dužine 4,75 m i težine 306 kg. Procjenjuje se da u nekim ruskim jezerima ima primjeraka teških i preko 400 kg. Na Kupi se najčešće ulovi som do 7 kg, a viđeni su primjerci i do 100 kg.


Lovostaj: od 16. 04. do 15. 06.


Zaštitna mjera: 60 cm


Ugroženost: nije ugrožena


Opasnost: Brojni sitni zubi poredstavljaju opasnost od ozljeda kod skidanja s udice rukom. Veliki primjerci mogu ribiča povući u vodu, ako pribor veže oko ruke ili za tijelo.