 | |
Salmo trutta m. fario
potočna pastrva
|
Potočna pastrva
Porodica:  salmonidi
Stanište: Živi u zapadnoj Europi, dijelovima Balkana, Maloj Aziji i sjevernoj Africi
Životni prostor i navike: Obitava u brzim tekućim, bistrim potocima šljunkovitog ili pješčanog dna. Skriva se pod korijenjem drveća, kamenjem, izdubljenim dijelovima obale. Voli hladnu vodu bogatu kisikom.
Opis: Leđa su joj maslinastosmeđa, pokrivena tamnim pjegama, svijetloplavi ili svijetložuti bokovi s crvenim svijetlo obrubljenim pjegama.
Osobine: Naraste do 25 cm, prosječno do 1 kg, a ulovljeni su primjerci i do 7 kg.
Hranjenje: Hrani se kukcima, crvima, vodenim biljem, ribama i ikrom.
Razmnožavanje: Mrijesti se od listopada do siječnja. Spolno je zrela između 2. i 3. godine.
Dužina života: doživi do 12 godina.
Gastronomska vrijednost: Cijenjena je jestiva riba.
| Slične vrste: | Glavatica, Soška pastrva (Salmo marmoratus) - Jadranski sliv,  kritično ugrožena
|
|
Kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) - unešena iz sjeverne Amerike radi uzgoja,  nije ugrožena
|
|
Jezerska zlatovčica (Salvelinus alpinus) - unešena iz sjevernih područja, planinska jezera, nije ugrožena
|
|
Mekousna pastrva (Salmothymus obtusirostris) - U Zrmanji, Jadru kod Solina i Obrovca, te u rijeci Vrliki kod Imotskog, endem, nije ugrožena
|
|
Neretvanska mekousna (Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus) - endem rijeke Neretve i njenih pritoka, kritično ugrožena
|
|
Potočna zlatovčica (Salvelinus fontinalis) - uvezena iz Kanade u 19 st. u vodama i jezerima, nije ugrožena
|
|
Solinska mekousna (Salmothymus obtusirostris salonitana) - endem u rijekama Jadro i Žrnovnica,  rizična
|
|
Visovačka pastrva (Salmo visovacensis) - endem Visovačkog jezera i Krke,  ugrožena
|
|
Zlousta (Salmothymus obtusirostris krkensis) - endem u izvorskom dijelu rijeke Krke kod Knina, kritično ugrožena
|
|
Zrmanjska pastrva (Salmo zrmanjensis) - endem Zrmanje, ugrožena
|
|
Zubatak (Salmo dentex) - endem Jadranskog sliva, kritično ugržena |
Ribolov
Sezona ribolova: od proljeća do jeseni
Doba dana: samo danju
Vremenski uvjeti: mirno i stabilno vrijeme
Vodostaj i bistroća vode: normalan vodostaj i bistra voda
Pogodna mjesta: u dubljim brzicama
Dubina: grize na površini ako se lovi mušicama, na svim dubinama ako se lovi varalicama.
Primamljivanje: ne primamljuje se
Mamci: umjetna mušica, varalica,
Karakteristike griza: snažan udar, vrlo je borbena
Tehnike ribolova: mušičarenje, špinanje
Lovostaj: od 01.10. do 31.03. u visinskim vodama, te od 01.10. do 28/29. 02. u nizinksim vodama
Zaštitna mjera: 30 cm
Ugroženost: rizična
Opasnost: bezopasna
|
Jezerska pastrva ( Salmo trutta m. lacustris) je raširena od Portugala do sjevera Rusije, istočne obale Škotske i Baltičkog mora. Zadržava se u blizini obale, uz ušća rijeka. Putujući rijekom uzvodno preskače prepreke.
Leđa su joj sivosmeđa do zelenosmeđa, bokovi srebrnosvjetlucavi s brojnim pjegama u obliku slova x, trbuh joj je bijel. Naraste do 100 cm. Hrani se malim plovkama, ličinkama kukaca, crvima, a kad odraste postaje grabežljivica.
Mrijesti se od listopada do prosinca, izleže do 30000 jajašaca koja se razviju u 60-90 dana. Spolno je zrela između 4. i 7. godine pri dužini 50-60 cm, a doživi do 15 godina. Cijenjena je jestiva riba.
Kalifornijska pastrva ( Salmo gairdneri) ima uzduž bokova plavocrvenu pjegu, leđa su joj smeđezelena, tbruh srebrnaksto svjetluca. Po leđima i bokovima ima brojne tamne pjege. Naraste od 25-60 cm. Uzgaja se umjetno svuda po Europi, a potiče iz Amerike. Ne zadržava se u otvorenim vodama, podnosi više temperature i veoma je proždrljiva. Dok je mlada hrani se kukcima, a kasnije postaje grabežljivica. Mrijesti se od ožujka do travnja, izleže do 2000 jajašaca, a spolno je zrela između 2-3 godine kad je dugačka 20-25 cm. Cijenjena je jestiva riba.
Pastrva ( Coregonus peled) živi u planinskim predjelima, slična je mreni, ali ima nešto više tijelo. Gornja čeljust prekriva donju. Na glavi ima crne pjege, a na ljuskama i leđnoj peraji sitne crne točke. Izleže 5-8000 jajašaca, hrani se planktonom. Naraste do 55 cm i do težine od 5 kg. Meso joj je delikatesno, osobito dimljeno.
Sjeverna pastrva ( Coregonus lavaretus maraena) je u naše krajeve dospjela 1882., a najraširenija je u podalpskim jezerima. Tijelo joj je pokriveno srednje velikim ljuskama, glava je mala, leđa su tamnozelena, bokovi srebrni, a trbuh bjelkast. Slična je lososu, te se ponekad uvrštava u istu skupinu. Hrani se planktonima i dostigne težinu od 7 kg. Spolno je zrela između 3. i 4. godine, mrijesti se između kolovoza i siječnja, ikru odlaže u jezerskim dubinama, koja se razvije za tri tjedna. Meso joj je izuzetno ukusno.
Jezerska zlatovčica ( Salvelius salvelius) živi u velikim dubinama u visokogorskim jezerima (Bohinjsko, Krnsko, Veliko Plivsko), leđa su joj plavozelena ili plavosiva, bokovi žutobijeli sa svijetlim točkama, trbuh je bijel. Hrani se planktonima, puževima i školjkama, naraste do 60 cm. Mrijsti se od listopada do siječnja, spolno je zrela između 2. i 3. godine, kad je dugačka 15-30 cm. Cijenjena je jestiva riba.
|
|
|
Početna 
