Oprez! - počinje sezona krpelja - ŠRU Som Pisarovina

Oprez! - počinje sezona krpelja

Najezda krpelja očekuje se tijekom svibnja i srpnja, ali su već i ovih dana aktivni, čim dnevna temperatura prijeđe 10 stupnjeva.

Ubod krpelja je bezbolan i kad se nasiše krvi sam otpadne, no neki od njih su zaraženi i prijenosnici su raznih bolesti, kao što su virusni meningo-encefalitis (upala mozga i moždane ovojnice), bakte-rijske bolesti: erlihioza, tula-remija, lajmborelioza, medite-ranska pjegava groznica, i druge.

 

U našem području ove bolesti prenosi krpelj Ixodes ricinus, ali je samo mali broj zaražen. U primorskom području najčešći je pasji krpelj koji prenosi mediteransku pjegavu groznicu. Godišnje od 20-30 osoba oboli od krpeljnog meningoencefalitisa i 200-300 od lajmborelioze.

Preventivno se može cijepiti samo protiv krpeljnog meningoencefalitisa. Simptomi ove bolsti su vrućica, mučnina, glavobolja, pospanost, oduzetost, ukočenje vrata. Bolest može uzrokovati invalidnost i smrt, te zahtijeva bolničko liječenje i dug oporavak.

Lajmborelioza se u prvoj fazi manifestira promjenama na koži, oko mjesta uboda može se pojaviti crveni prsten koji se širi (mjesto uboda nadzirati mjesec dana i ako se crvenilo pojavi treba potražiti liječničku pomoć). U toj je fazi bolest lako izlječiva. Ako se ne liječi može doći do opće infekcije s upalom zglobova, oštećenjima srca, bubrega i drugih organa.

Simptomi erlihioze i tularemije su otok limfnih čvorova, a simptomi mediteranske pjegave groznice su osip, povišena temperatura i povećanje limfnih čvorova. Ove bakterijske bolesti uspješno se liječe antibioticima.

Krpelji se najčešće smještaju na nisko grmlje i raslinje, gdje čekaju da naiđe neko toplokrvno biće. Visoku travu i žbunje treba izbjegavati, za vrijeme ribolova ili boravka u prirodi valja imati odjeću s dugim rukavima, dugim nogavicama i kapu, a izložene dijelove tijela valja zaštititi nekim zaštitnim sredstvom koje odbija krpelje, komarce i druge insekte.

Nakon boravka u prirodi obavezno skinuti svu odjeću i obuću sa sebe, koju treba istresti, dobro se pregledati i istuširati.


Krpelja treba odmah ukloniti ili potražiti liječničku pomoć. Na krpelja ne stavljati nikakva sredstva (ulje, alkohol, aceton, lak za nokte i slično) jer ga to potiče na još jače lučenje sadržaja koji može biti zaražen.

Kožu treba nadignuti, krpelja uhvatiti vrhom ravne u alkoholu (ili plamenu) dezin-ficirane pincete što bliže glavi i stisnuti, ali ne prejako, te povlačiti lagano, ali kontinu-irano, bez uvrtanja tako da ne pukne.



Rilce može biti duboko i do 5-6 mm, a na samom vrhu ima proširenje. Kad se rilce izvuče do samog vrha treba jače povući. Ukoliko krpelj pukne i u koži ostane glava ili vrh rilca treba je iščeprkati steriliziranom iglom, a po potrebi kožu malo zarezati steriliziranim skalpelom. Mjesto uboda sterilizirati alkoholom. Ako se rilce ili glava ne izvade mjesto uboda će se ognojiti, pa je svakako potrebno potražiti liječničku pomoć.

Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa obavlja se dva puta u razmaku od mjesec dana, docijepljivanje kroz godinu dana, a nakon toga svakih tri do pet godina.

Sredstva koja odbijaju krpelje i druge insekte (repelente) treba nanijeti neposredno prije odlaska u prirodu na izložene dijelove tijela, a kod dužeg boravka nanositi ponovno. Pri tom treba paziti da ne dospiju u oči, nos i usta, a ne smiju se nanositi na i oko ranica, prištića i drugih ozlijeđenih mjesta na koži. Sredstva mogu biti u obliku stika, spreja ili kreme. Po povratku iz prirode tretirana mjesta najprije dobro oprati toplom vodom i sapunom.

Neka od sredstava koja se mogu nabaviti kod nas imaju dosta intenzivan i neugodan miris, a neka mogu kod osjetljivih i alergijama sklonih osoba, ako se nanose po vratu i glavi izazvati glavobolju ili druge smetnje (začepljenje nosa, suzenje očiju i sl.), pa kod kupovine o tome traba voditi računa.

Nastavi