• Prijava
• Otvori račun
• Moj račun

                                                Završio 7. "Kup - Kupe".
Takmićenje u lovu ribe na plovak
6 ekipa sudionica takmićenja ostvrile seu slijedeći poredak:
1. "ŠRD Smuđ" Donja Kupčina, 2. Draganić, 3.Jastrebarsko, 4. Ozalj
5.Kupa- Lasinja, 6. Sredičko iz Lijevog Sredička.

                  Gospodin Božo proveo je jedan lijepi dan na Kupi

Bilo je to davne 2000.g     Gospodin na slici krajnje lijevo čuveni Musa na ovom mjestu ulovio je mnoštvo amura, šarana i zalomio sa i pokoji som. Gdje je danas prijatelj i kolega Musa ne znam. Čuo sam da se odselio negdje na Žumberak. Musa javi se.

Završen je još jedan "Kup rijeke Kupe", takmićenje u lovu ribe na plovak.
Tradicionalno takmićenje društava i udruga koje spaja rijeka Kupa i koje se održava u sklopu manifestacije Turističke zajednice općine Pisarovina već godinama održavane i nadaleko poznate Kupske večeri. Natjecalo se sedam ekipa a ove godine najuspješniji su bili takmičari ŠRD Ozalj.

Naši kuhari istakli se u kuhanju fiša-

   

Član  ŠRD Smuđ Donja Kupčina gospodin Viktor Grabar  pokazao je zavidno umijeće spremanja fiša. U tome su mu uporno pomagali,smetali i ometali ga Zdravko Potesak,Davorko Kovačević, Stjepan Pušak
i naravno moja malenkost.
Fiš je podijeljen besplatno. To je bio doprinos Saveza športsko ribolovnih udruga općine Pisarovina
Turističkoj zajednici u sklopu Kupskih večeri.

Pomor ispuštene ribe iz ribnjaka
Iz do sada  nepoznatij razloga došlo je do uginuća večih količina ribe . Prilikom izpva ribnjaka u Pisarovini djelatnici istoga zaboravili su zatvoriti tasum te je u potok Jamničina pušrteno od 3-4000 kg ribe. Riba ugiba uz nesnosan smrad. Zbog čega je došlo do uginuća ribe utvrdit će mjerodavne službe.  

U ponedjeljak,  21. 03. izvršeno je prolljetno poribljavanje naših voda. Poribljavanje je izvršeno prema gospodarskoj osnovi i planu gosodarenja za 2016. sa 700 kg šarana vretenca. Unatoć lošem vremenuekipa službe za poribljavanje pojačana sa nekoliko  članova sve tri udruge uspješno je obavila posao.   

                           Od 1.4.2016. počinju upisi u "Malu školu" ribolova

O ribljem njuhu

Ribe imaju razvijeno čulo mirisa. Znanstvenik Frisch u pokusima s pijorom prvi je dokazao da ribe u vodi mogu namirisati i "okusiti" ugodne tvari čulom mirisa. Kad ciprinidna riba, privučena okusom mamca koji je najprije omirisala, osjeti da taj mamac nije zanimljiv za njenu tipičnu zonu okusa, okrenut će se i otići ne dodirujući mamac. Osjetilo mirisa je za daljinu, koje ribama ukazuje na udaljeni izvor hrane.

Osim toga, osjetilo mirisa ima i druge važne uloge, npr. kod jegulje i lososa za opću orijentaciju i osjet boćate vode, zatim pri parenju za prepoznavanje istih ribljih vrsta. Za opstanak je važno nanjušiti neprijatelja, što je dokazao kod pijora, koji može namirisati štuku. Kod riba osjetilo mirisa znatno je osjetljivije nego osjetilo okusa i djeluje na znatno većoj udaljenosti.

Za ribolovce je važno poznavati koje riblje vrste imaju dobar njuh, a koje nemaju. Ribe koje dobro vide imaju veće oči pa vjerojatno slabiji njuh, dok ribe dubina imaju male oči, ali neusporedivo jače razvijeno osjetilo mirisa. Pijori i jegulje imaju veliku epitelnu površinu kojom osjećaju mirise, dok ih štuka slabo osjeća jer ima opnu u nosu između oba stražnja nosna otvora. Poznato je da će som daleko nizvodno osjetiti smrdljivi mamac u vodi.

Spavaju li ribe noću?

Ribe također spavaju, tvrde neki naučnici. Neke noću, a neke danju. Ribe spavaju otvorenih očiju, ne mogu ih zatvoriti jer nemaju očnih kapaka. Prepuštaju se mirovanju naslonjene na neki uporanj i u tom mirovanju sakupljaju snage i odmaraju se za nova kretanja. To je primijećeno kod akvarijskih ribica da se neke vrste naslanjaju određeno vrijeme u svom mirovanju, a takve pojave opažene su i u moru.

Kako riba reagira na primamljivanje hranom

Ciprinidi (šaranske vrste) imaju vrlo dobro čulo okusa i mirisa koje koriste tražeći hranu. Riba će »nanjušiti« hranu i na veće udaljenosti, pogotovo nizvodno. Njezino čulo mirisa nalazi se u parnim njušnim jamicama ili u parnim kanalićima sa po dva otvora. Ćulo osjeta ne nalazi se samo u ustima, nego je raspoređeno i po usnama, brkovima pa i po gornjem i donjem dijelu riblje glave. Riba može hranu i njezin sastav osjetiti na udaljenost.

Primamljivanje bacanjem riblje hrane često je vrlo efikasno. Posebnu ulogu pri tome imaju određeni mirisi u takvoj hrani. Jasno je da ne treba bacati previše riblje hrane da se riba ne zasiti. Ne treba je ni previše navlažiti nego ravnomjerno i bez grudica pripremiti u posebnoj posudi. Ona se priređuje na slijedeći način: u koncentrat se umiješa pola šake sitnog šljunka kako bi hrana kasnije bila teža i tonula na dno, izmiješa se s vodom u omjeru otprilike oko 600 grama hrane sa 2 dl vode u jednoličnu masu. U smjesu je dobro dodati, ako je to moguće, i nešto brašnenih ili mesnih crvića pa i sitnih glista. Može bar sitnih glista do kojih je lakše doći. Iz mase treba formirati kuglice do veličine male jabuke koje se pri padu od pola metra visine neće raspasti. Takva se loptica kada padne na dno polagano rastvara i trag hrane odlazi u sitnim česticama nizvodno.

Udicu treba postaviti i loviti oko dva do tri metra iza izbačene hrane u smjeru traga koji se topi. Svakako je važno, ako je moguće, u smjesu hrane ubaciti još više mirisnih tvari da primamljivanje bude efikasnije. Takvih tvari ima već u svakoj industrijskoj hrani za primamljivanje riba. Ti se dodaci mogu kupiti u svakoj trgovini pribora za ribolov. To su arome: vanilije, mošusa, anisa, itd. U nedostatku gotovih aroma, možemo dodati malo prženog brašna, sjemenki konoplje ili preprženog krupnijeg kukuruznog brašna.

Naša udica s mamcem trebala bi biti oko desetak centimetara iznad dna. Prije nego što postavimo udicu moramo ispitati »pipanjem« udice po dnu kakav je nagib dna da se loptice hrane ne otkotrljaju u dubinu. Tek kada provjerimo dno, ubacit ćemo loptice za koje moramo znati gdje se otprilike nalaze kako bismo po njihovu tragu topljenja hrane za primamljivanje mogli postaviti i našu udicu. Dobro je baciti loptice hrane ispred ili iza neke zapreke na dnu kako bi ona ostala na istom mjestu.

(tekstovi su prilagođeni iz ribičkog kalendara 1988. izdavač: V. Klašterka)